Nerazdvojne

Simon de Bovoar

Ženski glas, Novi naslovi

Neobjavljeni kratki roman Simon de Bovoar Nerazdvojne dočarava njenu veliku ljubav iz detinjstva prema prijateljici, Zazi, čija će je tragična smrt, neposredno izazvana predrasudama i normama tadašnjeg društva, proganjati čitavog života. Nerazdvojne je i roman koji uprizoruje seksualno i intelektualno obrazovanje dveju mladih devojaka, buntovnih u svetu koji ometa i ograničava njihovu slobodnu misao.

Cena: 849,00 RSD 999,00 ušteda: 150,00 RSD (-15%)
Cene su u dinarima sa uračunatim PDV-om.
Zapiši posvetu koju ćemo odštampati na prvoj stranici knjige koju poručuješ:

Preveo s francuskog: Novak Golubović

Neobjavljeni kratki roman Simon de Bovoar Nerazdvojne dočarava njenu veliku ljubav iz detinjstva prema prijateljici, Zazi, čija će je tragična smrt, neposredno izazvana predrasudama i normama tadašnjeg društva, proganjati čitavog života. Nerazdvojne je i roman koji uprizoruje seksualno i intelektualno obrazovanje dveju mladih devojaka, buntovnih u svetu koji ometa i ograničava njihovu slobodnu misao.

Ovaj autobiografski tekst, napisan pet godina nakon objavljivanja Drugog pola, lucidno i emotivno dočarava prva iskustva revolta i usvajanja feminističke filozofije, događaje detinjstva kao mesta emancipacije, iskustva prijateljstva kao početke smelosti i nezavisnosti.

  • ISBN: 9788660361037
  • Broj strana: 132
  • Pismo: Latinica
  • Povez: Mek
  • Format: 20x14cm
  • Godina izdanja: 2021

Simon de Bovoar
Simon de Bovoar (1908–1986) bila je francuska egzistencijalistkinja, esejistkinja, književnica i politička aktivistkinja. Pošto je maturirala, upisala je studije matematike, jezika i književnosti i filozofije na Univerzitetu u Parizu, i u dvadeset prvoj godini postala najmlađa diplomirana filozofkinja. Sa Sartrom, Rejmonom Aronom, Mišelom Leirisom, Morisom Merlo-Pontijem, Borisom Vijanom i ostalim intelektualcima, 1945. godine osniva časopis „Moderna vremena”, čiji je cilj bio promovisanje egzistencijalizma kroz savremenu književnost. Postaje poznata nakon objavljivanja svog najvažnijeg feminističkog dela, knjige Drugi pol, obimne, egzistencijalističke analize položaja žena, koja je verovatno najuticajniji feministički tekst dvadesetog veka. Neka od njenih poznatijih dela su romani egzistencijalističke tematike Gošća, Krv drugih, Svi su ljudi smrtni i Mandarini, za koji je 1954. godine dobila Gonkurovu nagradu.. Od 1958. godine objavljuje autobiografsku prozu o sredini ispunjenoj predrasudama i svom odnosu sa životnim saputnikom, Sartrom, pored koga je sahranjena na groblju Monparnas.